Sabtu, 08 Oktober 2022

Fonetika

 

FONÉTIKA

Fonétika katak siénsia  ida ne’ebé ita ema estuda kona-ba son, lian ka fonéma, ne’ebé ita ema rona iha ema seluk nia dalen ka dalen ema seluk nian. Fonétika mós nu’udar siénsia ida ne’ebé estuda karakterístika físika, artikulatóriu, perspetiva produsaun no persesaun son husi ko’alia no mós fornese métodu ba nia deskrisaun no klasifikasaun. No mós sai hanesan kampu siénsia ida-ne'ebé ezamina oinsá ema prodús lian. Komprende lian makaas, no rona no fó signifika ba lian nee.

Fonétika konsidera karaterístika fízika no fiziolójikas son nian, ne’ebé hafahe ba parte haat:

a)      Fonétika Artikulatóriu.

Fonétika Artikulatóriu (hanesan produsaun lian) nu’udar observasaun aplikasaun orgaun ko’alia nian (aparellu fonadór) ne’ebé ohin loron uza nu’udar komandu ba área serebrál no Fisiolójia nu’udar dimensaun ida ne’ebé hala’o hela análize son nian no mós permite deskreve orgaun interven emisaun ba son (iha produsaun ba son no fonemas).

 

b)      Fonétika Akústika.

Fonétika Akústika (hanesan hodi transmite) nu’udar instrumentu hodi grava onda son sonoru ho nia evolusaun iha espetograma, ba frekuénsia, no iha intensidade. Ida-ne’e ita hetan iha domíniu fízika nian.

 

c)      Fonétika Auditiva.

Fonétika Auditiva (hanesan hodi komprende) hodi bele análize son husi parte simu nian no oinsá makronan distingi son no kategoriza. Ne’e hetan iha dominiu Psikolojia Esperimentál. Ida-ne’e sei la sura husi funsaun son nian, maibé husi nia kapasidade distintiva iha domíniu Fonolojia bolu mós fonétika funsionál.

 

d)     Fonétika Instrumentál

Fonétika instrumentál mak parte ida husi fonétika ne'ebé rejista, analiza, no sukat elementu lian ho mákina ka ekipamentu eletróniku sira hanesan espectrografu, oscileskopu, no seluk tan.

 

Ezemplu ba iha Fonétika Artikulatóriu, Fonétika Akústika no Fonétika Auditiva mak hanesan iha imajen tuir mai ne’e :

 

 

 

 

 

 

 

 

Ezemplu ba iha Fonétika Instrumentál mak hanesan iha imajen tuir mai ne’e:

 

 

 

 

 

Imajen husi espektrografu

 

 

 

 

 

 

 


Imajen husi oxileskopu

 

Iha Fonétika nia laran sei ko’alia mós kona-ba: Vogal, Semivogal no Konsoante.

Ø  VOGÁL

Vogal katak, letra ka tadak no nu’udar liafuan iha dalen ida iha nia son ka lian ne’ebé ita ema rona hanesan lian ida.

Iha dalen tetun eziste letra vogál hamutuk sinál lima mak hanesan: A E I O U.

Parte produsaun lian iha vogál mak hanesan:

  1. Oral: bainhira anin sai husi ibun deit. Liafuan sira ne’ebé eziste iha parte oral nian mak hanesan: Xapeu, Istória, Lori, Vazu no seluk-seluk tan.

Ezemplu:  

1.      Mario sosa xapeu.

2.      Avo konta istória mai ami.

  1. Nasal: bainhira anin husik liuhusi ibun no liuhusi dalan nasal.  Liafuan sira ne’ebé eziste iha parte nasal nian mak hanesan: Paun, Sabaun, Akompaña, Juñu no seluk-seluk tan.

Ezemplu:

1.      Dadersan ami sempre han paun.

2.      Sabaun ida ne'e morin loos.

  1. Átonas: fó sai ho intensidade menus. Liafuan sira ne’ebé eziste iha parte átonas nian mak hanesan: Bola, Komputador, Governu, hemu no seluk-seluk tan.

Ezemplu:

1.      Sira joga bola iha kampu.

2.      Estudante sira aprende komputador iha laporatoriu.

  1. Tónika: pronunsaun ho intensidade boot liu. Liafuan sira ne’ebé eziste iha parte tónika nian mak hanesan: Dúvida, Prémiu, Públiku, Kafé no seluk-seluk tan.

            Ezemplu:

1.      Nia sei iha dúvida tamba materia ne'ebe sira esplika nia seidauk komprende.

2.      Estudante sira sei simu prémiu iha tinan ida ne'e.

Ø  SEMIVOGAL

Fonema ‘i’ no ‘u’ dala ruma mós laos vogal, se wainhira mosu iha liafuan balu iha vogal rua tuir malu. Liafuan sira ne’e mosu wainhira hetan suporta husi vogal, ne’ebé nia forma no nia emisaun ida deit(sílabu ida). Ho nune’e fonema sira ne’e ita hanaran Semivogal. Liafuan sira ne’ebé mak eziste iha semivogal mak hanesan: Papai, Saudades, Istória, Série no seluk-seluk tan.

Ita bele hare ezemplu husi liafuan, Papai. Liafuan ne’e forma ho sílabu rua; Pa-Pai, iha sílabu ne’e liafuan ikus fonema vokáliku ne’ebé taka ho ‘a’ ne’e ita hanaran Vogal, no iha sílabu seluk, fonema vokáliku ‘i’ nia mai tuir ho liafuan vogal ‘a’ ho nune’e ita hanaran Semivogal.

Ezemplu:

1.      Lucia saudades loos nia Amá.

2.      Sira lee livru istória Timor nian.

 

 

Ø  KONSOANTE

Konsoante katak, letra ka tadak sira iha dalen ida, ne’ebé ita la lakar presija taka ibun ka ibun-kulit rua kona malu. Letra Konsoante sira ne’ebé eziste iha alfabetu dalen tetun nia laran hamutuk sinál sanulu-resin-sia, mak hanesan: B D F G H J K L LL M N P R RR S T V X Z.

 

Tuir mai ezistensia letra konsoante sira ne’e sei fahe ba grupu rua (2) tuir ninia orijinalidade mak hanesan:

1.      Konsoante Kahorik

Konsoante kahorik mak letra sira ne’ebé uza hodi forma ka konstrui liafuan sira ne’ebé konsidera hanesan liafuan original tetun nian rasik. Konsoante kahorik sira ne’e mak hanesan: B D F H K L M N R S T. Liafuan sira ne’ebé mak eziste iha konsoante kahorik mak hanesan: Furak, Sunu, Kesi, Leba no seluk-seluk tan.

            Ezemplu:

·         Jardin ne’ebá ne’e furak tebes.

·         Sira sunu du’ut iha to’os.

2.      Konsoante Luzizmu

Konsoante luzizmu mak letra sira ne’ebé uza hodi forma ka konstrui liafuan sira ne’ebé konsidera hanesan liafuan inprestadu husi lian Portugés. Konsoante luzizmu sira ne’e mak hanesan: G J LL P RR V X Z. Liafuan sira ne’ebé mak eziste iha konsoante luzizmu mak hanesan: Jardín, Xefe, Vaga, Zero, Jullu no seluk-seluk.

            Ezemplu:

·         Ha’u hare’e Joanina tuur iha Jardín.

·         Xefe aldeia fó avizu ba komunidade.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

KONKLUZAUN

Fonétika katak siénsia  ida ne’ebé ita ema estuda kona-ba son, lian ka fonéma, ne’ebé ita ema rona iha ema seluk nia dalen ka dalen ema seluk nian.

Fonétika mós nu’udar siénsia ida ne’ebé estuda karakterístika físika, artikulatóriu, perspetiva produsaun no persesaun son husi ko’alia no mós fornese métodu ba nia deskrisaun no klasifikasaun.

Fonétika konsidera karaterístika fízika no fiziolójikas son nian, ne’ebé hafahe ba parte haat:

    1. Fonétika Artikulatóriu;
    2. Fonétika Akústika;
    3. Fonétika Auditiva ka Persetiva;
    4. Fonétika Instrumentál.

 

Fonétika Artikulatóriu (hanesan produsaun lian) nu’udar observasaun aplikasaun orgaun ko’alia nian (aparellu fonadór) ne’ebé ohin loron uza nu’udar komandu ba área serebrál no Fisiolójia nu’udar dimensaun ida ne’ebé hala’o hela análize son nian no mós permite deskreve orgaun interven emisaun ba son (iha produsaun ba son no fonemas).

 

Fonétika Akústika (hanesan hodi transmite) nu’udar instrumentu hodi grava onda son sonoru ho nia evolusaun iha espetograma, ba frekuénsia, no iha intensidade. Ida-ne’e ita hetan iha domíniu fízika nian.

 

Fonétika Auditiva (hanesan hodi komprende) hodi bele análize son husi parte simu nian no oinsá makronan distingi son no kategoriza. Ne’e hetan iha dominiu Psikolojia Esperimentál. Ida-ne’e sei la sura husi funsaun son nian, maibé husi nia kapasidade distintiva iha domíniu Fonolojia bolu mós fonétika funsionál.

 

Fonétika instrumentál mak parte ida husi fonétika ne'ebé rejista, analiza, no sukat elementu lian ho mákina ka ekipamentu eletróniku sira hanesan espectrografu, oscileskopu, no seluk tan.

Iha Fonétika nia laran sei ko’alia mós kona-ba: Vogal, Semivogal no konsoante.

Ø  VOGÁL

Vogal katak, letra ka tadak no nu’udar liafuan iha dalen ida iha nia son ka lian ne’ebé ita ema rona hanesan lian ida.

Iha dalen tetun eziste letra vogál hamutuk sinál lima mak hanesan: A E I O U.

Parte produsaun lian iha vogál mak hanesan:

·         Oral: bainhira anin sai husi ibun deit.

·         Nasal: bainhira anin husik liuhusi ibun no liuhusi dalan nasal.  

·         Átonas: fó sai ho intensidade menus.

·         Tónika: pronunsaun ho intensidade boot liu.

Ø  SEMI-VOGÁL

Fonema ‘i’ no ‘u’ dala ruma mós laos vogal, se wainhira mosu iha liafuan balu iha vogal rua tuir malu. Liafuan sira ne’e mosu wainhira hetan suporta husi vogal, ne’ebé nia forma no nia emisaun ida deit(sílabu ida). Ho nune’e fonema sira ne’e ita hanaran Semivogál

Ø  KONSOANTE

Konsoante katak, letra ka tadak sira iha dalen ida, ne’ebé ita la lakar presija taka ibun ka ibun-kulit rua kona malu.

Tuir mai ezistensia letra konsoante sira ne’e sei fahe ba grupu rua (2) tuir ninia orijinalidade mak hanesan:

1.      Konsoante Kahorik;

2.      Konsoante Luzizmu.

 

Konsoante kahorik mak letra sira ne’ebé uza hodi forma ka konstrui liafuan sira ne’ebé konsidera hanesan liafuan original tetun nian rasik.

Konsoante luzizmu mak letra sira ne’ebé uza hodi forma ka konstrui liafuan sira ne’ebé konsidera hanesan liafuan inprestadu husi lian Portugés.

 

REFERENSIA

PDFCOFFEE. (n.d.). Retrieved September 21, 2022, from PDFCOFFEE: https://pdfcoffee.com/tetun-kompletu-pdf-free.html

SOPORTUGES. (n.d.). Retrieved September 21, 2022, from SOPORTUGES: https://www.soportugues.com.br/secoes/fono/fono2.php

WIKIPEDIA. (n.d.). Retrieved September 30, 2022, from WIKIPEDIA: https://pt.wikipedia.org/wiki/Fon%C3%A9tica

Organisasi.co.id. (n.d.). Retrieved September 30, 2022, dari Organisasi.co.id: https://organisasi.co.id/konsep-fonologi-fonetik-fonemik-dan-intonasi-pengertian-jenis-dan-contoh/

Tidak ada komentar:

Posting Komentar

Prepozisaun

  UNIVERSIDADE NASIONÁL TIMOR LOROSA’E (UNTL) FAKULDADE ENJIÑÁRIA SIÉNSIA NO TEKNOLOJIA (FEST) DEPARTEMENTU ENJIÑÁRIA INFORMÁTIKA (DEI )...