FONÉTIKA
Fonétika
katak siénsia ida ne’ebé ita ema estuda
kona-ba son, lian ka fonéma, ne’ebé ita ema rona iha ema seluk nia dalen ka dalen ema seluk nian. Fonétika mós nu’udar siénsia ida ne’ebé estuda karakterístika físika,
artikulatóriu, perspetiva produsaun no persesaun son husi ko’alia no mós
fornese métodu ba nia deskrisaun no klasifikasaun. No mós sai hanesan kampu
siénsia ida-ne'ebé ezamina oinsá ema prodús lian. Komprende lian makaas, no
rona no fó signifika ba lian nee.
Fonétika konsidera karaterístika fízika no
fiziolójikas son nian, ne’ebé hafahe ba parte haat:
a) Fonétika Artikulatóriu.
Fonétika Artikulatóriu (hanesan produsaun lian) nu’udar observasaun aplikasaun orgaun ko’alia
nian (aparellu fonadór) ne’ebé ohin loron uza nu’udar komandu ba área serebrál
no Fisiolójia nu’udar dimensaun ida ne’ebé hala’o hela análize son nian no mós
permite deskreve orgaun interven emisaun ba son (iha produsaun ba son no
fonemas).
b) Fonétika Akústika.
Fonétika Akústika (hanesan hodi transmite)
nu’udar instrumentu hodi grava onda son sonoru ho nia evolusaun iha
espetograma, ba frekuénsia, no iha intensidade. Ida-ne’e ita hetan iha domíniu
fízika nian.
c) Fonétika Auditiva.
Fonétika Auditiva (hanesan hodi komprende) hodi
bele análize son husi parte
simu nian no oinsá makronan distingi son no kategoriza. Ne’e hetan iha dominiu
Psikolojia Esperimentál. Ida-ne’e sei la sura husi funsaun son nian, maibé husi
nia kapasidade distintiva iha domíniu Fonolojia bolu mós fonétika funsionál.
d) Fonétika Instrumentál
Fonétika instrumentál mak parte ida husi fonétika
ne'ebé rejista, analiza, no sukat elementu lian ho mákina ka ekipamentu
eletróniku sira hanesan espectrografu, oscileskopu, no seluk tan.
Ezemplu ba iha Fonétika Artikulatóriu,
Fonétika Akústika no Fonétika Auditiva mak hanesan iha imajen tuir mai ne’e
:
Ezemplu ba iha Fonétika Instrumentál mak
hanesan iha imajen tuir mai ne’e:
Imajen husi espektrografu

Imajen husi oxileskopu
Iha Fonétika nia laran sei ko’alia mós kona-ba:
Vogal, Semivogal no Konsoante.
Ø VOGÁL
Vogal
katak, letra ka tadak no nu’udar liafuan iha dalen ida iha nia son ka lian
ne’ebé ita ema rona hanesan lian ida.
Iha dalen tetun eziste
letra vogál hamutuk sinál lima mak hanesan: A E I O U.
Parte produsaun lian iha vogál mak hanesan:
- Oral:
bainhira anin sai husi ibun deit. Liafuan sira ne’ebé eziste iha parte oral nian mak hanesan: Xapeu,
Istória, Lori, Vazu no seluk-seluk tan.
Ezemplu:
1.
Mario
sosa xapeu.
2.
Avo
konta istória mai ami.
- Nasal:
bainhira anin husik liuhusi ibun no liuhusi dalan nasal. Liafuan sira
ne’ebé eziste iha parte nasal nian mak hanesan: Paun, Sabaun, Akompaña,
Juñu no seluk-seluk tan.
Ezemplu:
1. Dadersan
ami sempre han paun.
2. Sabaun
ida ne'e morin loos.
- Átonas: fó sai ho
intensidade menus. Liafuan
sira ne’ebé eziste iha parte átonas nian mak hanesan: Bola, Komputador,
Governu, hemu no seluk-seluk tan.
Ezemplu:
1. Sira
joga bola iha kampu.
2. Estudante
sira aprende komputador iha
laporatoriu.
- Tónika: pronunsaun ho
intensidade boot liu. Liafuan sira ne’ebé eziste iha parte tónika nian mak hanesan: Dúvida,
Prémiu, Públiku, Kafé no seluk-seluk tan.
Ezemplu:
1.
Nia
sei iha dúvida tamba materia ne'ebe
sira esplika nia seidauk komprende.
2.
Estudante
sira sei simu prémiu iha tinan ida
ne'e.
Ø SEMIVOGAL
Fonema
‘i’ no ‘u’ dala ruma mós
la’os vogal, se
wainhira mosu iha liafuan balu iha vogal rua tuir malu. Liafuan sira ne’e mosu
wainhira hetan suporta husi vogal, ne’ebé nia forma no nia emisaun ida
deit(sílabu ida). Ho nune’e fonema sira ne’e ita hanaran Semivogal. Liafuan sira ne’ebé mak eziste iha semivogal mak
hanesan: Papai, Saudades, Istória, Série no seluk-seluk tan.
Ita bele hare ezemplu
husi liafuan,
Papai. Liafuan ne’e forma ho sílabu rua;
Pa-Pai, iha sílabu ne’e liafuan ikus fonema vokáliku ne’ebé taka ho ‘a’ ne’e ita hanaran Vogal, no iha
sílabu seluk, fonema vokáliku ‘i’ nia mai tuir ho liafuan vogal ‘a’
ho nune’e ita hanaran Semivogal.
Ezemplu:
1. Lucia saudades
loos nia Amá.
2. Sira lee livru istória
Timor nian.
Ø KONSOANTE
Konsoante
katak, letra ka tadak sira iha dalen ida, ne’ebé ita la lakar presija taka ibun
ka ibun-kulit rua kona malu. Letra Konsoante sira ne’ebé eziste iha alfabetu
dalen tetun nia laran hamutuk sinál sanulu-resin-sia, mak hanesan: B D F G H J K L LL M N P R RR S T V X Z.
Tuir
mai ezistensia letra konsoante sira ne’e sei fahe ba grupu rua (2) tuir ninia
orijinalidade mak hanesan:
1.
Konsoante Kahorik
Konsoante
kahorik mak letra sira ne’ebé uza hodi forma ka konstrui liafuan sira ne’ebé
konsidera hanesan liafuan original tetun nian rasik. Konsoante kahorik sira
ne’e mak hanesan: B D F H K L M N R S T. Liafuan sira ne’ebé mak eziste iha konsoante kahorik mak
hanesan: Furak, Sunu, Kesi, Leba no seluk-seluk tan.
Ezemplu:
·
Jardin
ne’ebá ne’e furak tebes.
·
Sira
sunu du’ut iha to’os.
2.
Konsoante Luzizmu
Konsoante
luzizmu mak letra sira ne’ebé uza hodi forma ka konstrui liafuan sira ne’ebé
konsidera hanesan liafuan inprestadu husi lian Portugés. Konsoante luzizmu sira
ne’e mak hanesan: G J LL P RR V X Z. Liafuan sira ne’ebé mak eziste iha konsoante luzizmu mak
hanesan: Jardín, Xefe, Vaga, Zero, Jullu no seluk-seluk.
Ezemplu:
·
Ha’u
hare’e Joanina tuur iha Jardín.
·
Xefe aldeia
fó avizu ba komunidade.
KONKLUZAUN
Fonétika
katak siénsia ida ne’ebé ita ema estuda
kona-ba son, lian ka fonéma, ne’ebé ita ema rona iha ema seluk nia dalen ka dalen ema seluk nian.
Fonétika mós
nu’udar siénsia ida ne’ebé estuda karakterístika físika, artikulatóriu,
perspetiva produsaun no persesaun son husi ko’alia no mós fornese métodu ba nia
deskrisaun no klasifikasaun.
Fonétika konsidera karaterístika fízika no
fiziolójikas son nian, ne’ebé hafahe ba parte haat:
- Fonétika Artikulatóriu;
- Fonétika Akústika;
- Fonétika Auditiva ka Persetiva;
- Fonétika Instrumentál.
Fonétika Artikulatóriu (hanesan produsaun lian) nu’udar observasaun aplikasaun orgaun ko’alia
nian (aparellu fonadór) ne’ebé ohin loron uza nu’udar komandu ba área serebrál
no Fisiolójia nu’udar dimensaun ida ne’ebé hala’o hela análize son nian no mós
permite deskreve orgaun interven emisaun ba son (iha produsaun ba son no
fonemas).
Fonétika Akústika (hanesan hodi transmite)
nu’udar instrumentu hodi grava onda son sonoru ho nia evolusaun iha
espetograma, ba frekuénsia, no iha intensidade. Ida-ne’e ita hetan iha domíniu
fízika nian.
Fonétika Auditiva (hanesan hodi komprende) hodi
bele análize son husi parte
simu nian no oinsá makronan distingi son no kategoriza. Ne’e hetan iha dominiu
Psikolojia Esperimentál. Ida-ne’e sei la sura husi funsaun son nian, maibé husi
nia kapasidade distintiva iha domíniu Fonolojia bolu mós fonétika funsionál.
Fonétika instrumentál mak parte ida husi fonétika
ne'ebé rejista, analiza, no sukat elementu lian ho mákina ka ekipamentu
eletróniku sira hanesan espectrografu, oscileskopu, no seluk tan.
Iha Fonétika nia laran sei ko’alia mós kona-ba: Vogal,
Semivogal no konsoante.
Ø VOGÁL
Vogal
katak, letra ka tadak no nu’udar liafuan iha dalen ida iha nia son ka lian
ne’ebé ita ema rona hanesan lian ida.
Iha dalen tetun eziste
letra vogál hamutuk sinál lima mak hanesan: A E I O U.
Parte produsaun lian iha vogál mak hanesan:
·
Oral: bainhira anin sai husi ibun deit.
·
Nasal: bainhira anin husik liuhusi ibun
no liuhusi dalan nasal.
·
Átonas:
fó sai ho intensidade menus.
·
Tónika:
pronunsaun ho intensidade boot liu.
Ø SEMI-VOGÁL
Fonema
‘i’ no ‘u’ dala ruma mós
la’os vogal, se
wainhira mosu iha liafuan balu iha vogal rua tuir malu. Liafuan sira ne’e mosu
wainhira hetan suporta husi vogal, ne’ebé nia forma no nia emisaun ida
deit(sílabu ida). Ho nune’e fonema sira ne’e ita hanaran Semivogál
Ø KONSOANTE
Konsoante
katak, letra ka tadak sira iha dalen ida, ne’ebé ita la lakar presija taka ibun
ka ibun-kulit rua kona malu.
Tuir
mai ezistensia letra konsoante sira ne’e sei fahe ba grupu rua (2) tuir ninia
orijinalidade mak hanesan:
1.
Konsoante Kahorik;
2.
Konsoante Luzizmu.
Konsoante
kahorik mak letra sira ne’ebé uza hodi forma ka konstrui liafuan sira ne’ebé
konsidera hanesan liafuan original tetun nian rasik.
Konsoante
luzizmu mak letra sira ne’ebé uza hodi forma ka konstrui liafuan sira ne’ebé
konsidera hanesan liafuan inprestadu husi lian Portugés.
REFERENSIA
PDFCOFFEE. (n.d.). Retrieved September 21,
2022, from PDFCOFFEE: https://pdfcoffee.com/tetun-kompletu-pdf-free.html
SOPORTUGES. (n.d.). Retrieved September 21,
2022, from SOPORTUGES: https://www.soportugues.com.br/secoes/fono/fono2.php
WIKIPEDIA. (n.d.). Retrieved September 30,
2022, from WIKIPEDIA: https://pt.wikipedia.org/wiki/Fon%C3%A9tica
Organisasi.co.id. (n.d.). Retrieved September 30, 2022,
dari Organisasi.co.id: https://organisasi.co.id/konsep-fonologi-fonetik-fonemik-dan-intonasi-pengertian-jenis-dan-contoh/
Tidak ada komentar:
Posting Komentar